Glavobolje se ubrajaju među najučestalije bolne senzacije u čovjeka, čak su učestalije od povišene tjelesne temperature.

Smatra se da dvije trećine pučanstva bar jednom godišnje ima glavobolju. O njezinoj učestalosti govori i podatak da čak 20 do 25 posto pučanstva pati od stalne ili češće, povremene glavobolje.

U najširem smislu riječi pod glavoboljom se podrazumijeva bol lokalizirana u području glave, lica te šije, odnosno na prijelazu glave u vratni dio kralježnice. Glavobolja sama po sebi nije bolest nego simptom nekog patološkog procesa koji se odigrava najčešće u glavi, ali nerijetko ishodište glavobolje može biti znatno udaljeno od mjesta gdje se bol projicira.

Treba je savjesno stručno medicinski tretirati, iako u nekim slučajevima može izgledati i potpuno bezazlena. Naime, svaka glavobolja označava, odnosno najavljuje neki patofiziološki poremećaj u glavi ili u tijelu, odnosno promjenu fiziološkog statusa.

Glavobolja u nekim slučajevima može biti prvi i jedini simptom ozbiljne bolesti čije pravodobno prepoznavanje i liječenje može biti neobično važno. Na sreću, u većini slučajeva, u otprilike 90 posto glavobolja, riječ je o tzv. funkcijskim, reverzibilnim promjenama koje dovode do glavobolje, ali i smanjuju radnu sposobnost oboljele osobe koja vrlo često odlazi na kraće ili duže bolovanje – ističe prof. dr. sc. Željko Grbavac, prim. dr. med., specijalist neurolog iz zagrebačke Poliklinike Grbavac.

Odgovara i na dosta često pitanje kada i kako glavobolju liječiti.

“U većini slučajeva bilo bi dobro konzultirati se s nadležnim liječnikom, ali diferentniju dijagnostičku obradu treba provesti uvijek kad je glavobolja vodeći, jedini ili redovan simptom. Naime, glavobolja kao jedini simptom ima svoje ishodište najčešće u glavi, a patofiziološki proces obično je lociran u neposrednoj blizini mjesta na kojem bolesnik locira bol. Valja imati na umu da je nužno uvijek tragati za uzrokom, promjenom koja dovodi do glavobolje.

Zato kod glavobolje nije uputno odmah potražiti, a posebno nekritično uzimati tablete protiv bolova. Nužno je prvo potražiti uzrok boli te nakon njegova otklanjanja spriječiti i ponavljanje glavobolje.

Kod migrenskih glavobolja vrlo često se, uz pridržavanje odgovarajućih higijensko-dijetetskih mjera, u velikom broju slučajeva može spriječiti nastanak glavobolje. Odnosno, ako i dođe do napada, uz pridržavanje mjera glavobolja je često slabijeg intenziteta, kraće traje, odnosno ima tzv. abortivni oblik”, ističe neurolog i objašnjava što je uzrok boli.

Sve tvorbe glave, kaže, nisu osjetljive na bol. Mozak je gotovo potpuno neosjetljiv pa čak i rezanje mozga ne bi dovelo do jače boli. U neosjetljive strukture ubrajaju se i dio mozgovnica (opni) na konveksitetu mozga, meka i paučinasta mozgovnica, ependim u moždanim klijetkama, koroidni pleksus. Među bolno najosjetljivijim tvorbama su krvne žile, a posebno srednja mozgovnična, meningealna arterija. Stoga svako istezanje krvnih žila mozga, venskih slivnica (sinusa), vena i dijela mozgovnica na bazi lubanje prouzročuje žestoke glavobolje.

Od svih vrsta glavobolja najčešća je tenzijska glavobolja.

S njom se bolesnik najčešće probudi ili se javi vrlo brzo nakon buđenja, traje cijeli dan, a bol tijekom dana oscilira. Obično je tupa, mukla, čest je pritisak u glavi koji se širi prema ušima, osjećaj kao da će glava eksplodirati, kao da je steže obruč, uz vrlo jak osjećaj oštre boli koja traje jedan tren.

Bol se vrlo često širi na područje vrata uz osjećaj težine, stezanja i bolnosti vrata, odnosno vratne muskulature. Glavobolja je vrlo često popraćena povećanim tonusom mišića vrata, osjećajem tjeskobe, anksioznosti, depresije. Ove glavobolje mogu trajati danima, tjednima pa čak i mjesecima, a oscilira samo intenzitet boli. Ova vrsta glavobolja u pravilu ne stvara veće poteškoće prilikom spavanja, ali uglavnom se pojave već nakon buđenja.

Takvih glavobolja u pravilu nema u mlađim dobnim skupinama (djeca, mladež). Najčešće se javljaju u srednjoj životnoj dobi i puno češće u žena nego u muškaraca.

Nerijetko ista osoba istodobno ima migrensku i tenzijsku glavobolju, posebno žene, što se često ne prepoznaje i liječi se samo jedna vrsta glavobolje, pa je terapijski učinak slabiji. Ne zna se sa sigurnošću zašto nastaju tenzijske glavobolje, ali sve više je pristalica teorije da tenzijska glavobolja nastaje slično kao i migrena, ali aktivacijom trigeminalnih vlakana koja aktiviraju mišiće. Ova teorija daje odgovor na činjenicu da često ista osoba ima migrensku i tenzijsku glavobolju.

MIGRENA

Obično zahvaća polovicu glave, Učestalija je u žena nego u muškaraca. Bez liječenja u pravilu traje nekoliko sati do 3 dana

● Nastaje naglo, za razliku od glavobolja često ima pulsirajući karakter. Prema intenzitetu – bol je jaka

● Često je popraćena mučninom, povraćanjem, osjetljivošću na svjetlo i zvuk, bol se pojačava pri fizičkoj aktivnosti

● Spojevi koji sužavaju krvne žile prouzročuju migrenu, ima ih u sirevima s plemenitom plijesni, jogurtu, kiselom mlijeku, crnom vinu, jetricama, suhomesnatim proizvodima

● Ako je broj dana bez glavobolje u mjesecu manji od 25, vjerojatno je riječ o migreni

GLAVOBOLJA

Najčešća je tenzijska glavobolja, obično je obostrana, difuzna, ali može biti i samo u zatiljnom, čeonom ili sljepoočnom dijelu glave

● Bol se vrlo često širi na područje vrata uz osjećaj težine, stezanja i bolnosti vrata. Razvija se postupno, blaža je

● Nikada nije popraćena mučninom i povraćanjem i ne pojačava se pri fizičkoj aktivnosti

● Tupa glavobolja, obično obostrana, tenzijska glavobolja, javit će se ako preskočite obrok i dugo ne jedete pa zbog toga nastaje hipoglikemija

● Boli li vas glava pet ili manje dana mjesečno, vjerojatno ne patite od migrene

vecernji.hr

Komentari

comments

Ambyenta namještaj